Petar Pan

Trajanje: 1 sat i 10 minuta
Redatelj: Robert Waltl

James Matthew Barrie / Ivor Martinić

Petar Pan pripada univerzalnim mitovima koji su napustili stvaratelje i otisnuli se u imaginarni svijet nastanjen herojima, junacima i antijunacima, izmišljenim i stvarnim, koji svojim životima potiču maštu drugih.

Više o predstavi

Petar Pan pripada univerzalnim mitovima koji su napustili stvaratelje i otisnuli se u imaginarni svijet nastanjen herojima, junacima i antijunacima, izmišljenim i stvarnim, koji svojim životima potiču maštu drugih.

Pisac Petra Pana je James Matthew Barrie, škotski dramatičar rođen 1860, a umro 1937. Taj tajanstveni čovjek, nizak rastom, što će ga obilježiti za cijeli život, rođen je u idiličnom seoskom ambijentu, u velikoj obitelji slaba imovinska stanja. U dobi od šest godina doživio je snažan psihički šok: umire mu stariji brat. Paraliziran gubitkom najdražega brata, Jamie se povukao u svijet sanjarija i fantazije u kojem provodi cijeli život. Mnogi u toj traumi pronalaze prave razloge za nastanak Petra Pana, dječaka koji tvrdoglavo odbija odrasti. Često se postavlja pitanje je li Petar Pan postojao u stvarnosti. Na stanovit način i jest. James Matthew Barrie karijeru je započeo kao novinar u Nottinghamu. Bio je pasionirani čitatelj Waltera Scotta i u to vrijeme maštao o radu u londonskim kazalištima, što će se veoma brzo ostvariti. Svakoga jutra mladoga literata viđaju u Kensingtonskim vrtovima. U šetnju izvodi svoga velikog psa Porthosa. Čuvene postaju njegove igre s djecom i psom u parku. Već poznata osoba, prijatelj slavnoga Conana Doylea, nesputano uživa kao veliko dijete, praćen začuđenim pogledima guvernanata. Izvodi magične točke, izmišlja priče o gusarima i tajanstvenim avanturistima. U igrama mu se pridružuju braća: George, Jack, Peter, Michael i Nicholas. Ti dječaci izravno su nadahnuće za nastanak Petra Pana. Dramu koju će napisati posvećuje baš njima – kao što će Kensingtonske vrtove pretvoriti u Nigdjezemsku, izmišljenu zemlju u kojoj žive braća i gusari.

Sanjiv i hrabar junak koji odbija odrasti javlja se najprije u romanu, a potom je 27. prosinca 1904. prvi put prikazana kazališna predstava. Iz neobjašnjivog razloga prvi tumač Petra Pana bila je djevojčica odjevena u kostim sa zelenim lišćem. Šest mjeseci poslije Petar Pan igra se u New Yorku, Petar Pan, Zvončica, Wendy i kapetan Kuka postaju besmrtni. Publiku prvih predstava činili su isključivo odrasli, trebalo je vremena da Petar Pan postane dječjim junakom. Anegdota kaže da je legendarni Charlie Chaplin predložio Barrieju da tumači lik Petra Pana. Prava je međutim otkupio Walt Disney i to dvije godine nakon autorove smrti. Film je na famoznom Canneskom filmskom festivalu prikazan 1953, a predsjednik žirija Jean Cocteau bio je potpuno očaran poetičnim svijetom letećih junaka. Uspjeh je bio golem unatoč činjenici da je Disney u kostim Petra Pana unio elemente Robina Hooda. Tugu izgubljenoga djeteta i tvrdoglavost izvornog junaka zamijenio je nasmiješenim i nestašnim dječakom. Kapetan Kuka gotovo je istovjetan onome iz izvorne priče. S Waltom Disneyem Petar Pan je trenutačno postao univerzalnim mitom baby boom generacije. Iznova je krenula serija predstava na scenama diljem svijeta, potom je pretvoren u mjuzikl koji je skladao sam Bernstein, skladatelj čuvene Priče sa zapadne strane.

Konačnu potvrdu zrelosti naš je junak dobio u psihoanalizi početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća kad Dan Kiley objavljuje Sindrom Petra Pana, u kojem izdvaja regresivnu tendenciju odraslih Amerikanaca kao jedan od problema suvremenoga svijeta. Govori se i o sindromu Wendy, koji je Angelica Liddell obradila u istoimenoj predstavi. U umjetnosti našeg junaka oživljava Steven Spielberg, u filmu Hook koji gradi oko lika kapetana Kuke. Pravu reinkarnaciju autor i njegov junak dočekali su u pojavi Michaela Jacksona. Svoj park čuda nazvao je Neverland, u njemu se igrao s djecom, baš poput Barrieja, i tako je dodatno učvrstio mit o vječnom dječaku.

Drama Ivora Martinića stoji u nizu adaptacija Barriejeva romana, potencira tvrdoglavu prirodu njegova jezika, čuva izvornu britansku luckastost, ali se obraća i današnjoj publici preko jednostavnih i učinkovitih intervencija. 

Ivica Buljan

Premijera 16. prosinca 2014.

Vedran Živolić: Petar Pan

Doris Šarić Kukuljica: Zvončica

Frano Mašković: Kapetan Kuka

Petar Leventić: Michael

Urša Raukar: Gospođa Darling/Sirena

Pjer Meničanin: Gospodin Darling/Gusar Crni

Dora Polić Vitez: Tigrasta Ljiljana, Indijanka

Milivoj Beader: Gusar Miki

Kristijan Ugrina: Gusar Spužva

Danijel Ljuboja: John

Anja Đurinović: Wendy

Filip Vidović: Krezubica, izgubljeni dječak/Sjena Petra Pana

Marko Cindrić: Čupavko, izgubljeni dječak

Hrvojka Begović: Mrva, izgubljena djevojčica

Lukrecija Tudor: Sanjka, izgubljena djevojčica