Vijesti

ODRŽANA TREĆA TRIBINA ČITANJE KAZALIŠTA POD NAZIVOM „ROMAN U RALJAMA DRAME“

Objavljeno: 23.10.17.
ODRŽANA TREĆA TRIBINA ČITANJE KAZALIŠTA POD NAZIVOM „ROMAN U RALJAMA DRAME“

Treća tribina Čitanje kazališta pod nazivom „Roman u raljama drame“ održana je u petak, 20. listopada u prepunoj dvorani Polanec Zagrebačkog kazališta mladih. O ovoj zanimljivoj temi koja je ZKM-u donijela mnogo interesantnih predstava – kao što Črna mati zemla, nastala po romanu Kristijana Novaka govorila je  profesorica dr. sc. Arnera Ryzner i  profesor i književnik Tomislav Zajec . Anera Ryzner (1982.) je završila  studij kroatistike i anglistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala na Poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti, kulture, izvedbenih umjetnosti i filma. Na istom je fakultetu zaposlena kao viša asistentica pri Katedri za stilistiku Odsjeka za kroatistiku. Područja interesa su joj teorija stila, diskurzna stilistika, suvremena hrvatska proza te publicistički i javni diskurz. Objavila je knjigu Suvremeni roman u raljama života: studija o interdiskurzivnosti (2017). Uredila je zbornik čitanja hrvatske proze Vila-kiklop-kauboj (2012), zbornik Svijet stila, stanja stilistike (2015), suuredila knjigu Jezik in fabula: pisci o jeziku i stilu (2017), a s engleskog prevela knjige Glas i ništa više Mladena Dolara (2009) i Metafore koje život znače Georgea Lakoffa i Marka Johnsona (2015). Objavila je dvadesetak znanstvenih članaka i rasprava o hrvatskoj književnosti kao i niz književnih kritika u Quorumu, Zarezu, Vijencu te na Prvom programu Hrvatskoga radija. Urednica je na portalu stilistika.org. Tribinu je vodio i njezin utemeljitelj Srđan Sandić.  Na tribini se govorilo može li se u današnjem trenutku u Hrvatskoj govoriti o nekoj vrsti trenda adaptacije romana  u drame s obzirom na činjenicu da osim „Črne mati zemle“ će u skorom vremenu biti inscenirane drame „Sjećanja šume“ Damira Karakaša ili pak „Ponoćni boogie“ kultni roman 80-tih Ede Popovića u dramatizaciji Borne Armaninija. Zajec je kazao da se može složiti s time, no da treba razlikovati praizvedbe dramatizacije što je bio slučaj sa „Črnom mati zemlom“ ili , pak kad se uzima samo neki dio i na njemu gradi izvedbenost, kao što je slučaj s višekratno dramatiziranim klasicima kao što su Ana Karenjina ili Madam Bovary. Zajec je istaknuo i odgovornost dramatizatora koji to čini s redateljem, dok je dramski pisac uvijek sam. Podsjetio je da se s Dorom Ruždjak Podolski dramatizacijom romana „Črna mati zemla“ bavio 14 mjeseci s željom da očuva emocionalni stenogram glavnog lika, te ad je to bio vrlo težak posao  „Čini mi se da je teatrolog Matko Botić odlično definirao razliku romana i drame u knjizi „Igranje proze, pisanje kazališta“, naglasivši da roman ima više perspektiva oblikovanja dok se dramski tekst obraća samo jednoj perspektivi i to gledatelja.
Ryzner je pričala o inflaciji autobiografizma u hrvatskim romanima, ističući da je put Damira Karakaša, koji se nije služio infantilnim pripovjedačem u romanu „Sjećanje šume“ zato daleko uspješniji. Na tribini se dotakla i tema novog romana Dubravke Ugrešić „Lisice“, kao i posebno preispitivanje autobiografističkog pisanja kod izvedbenog teksta Gorana Ferčeca „Radnice u gladovanju“, premijerno izvedenih u ZKM, krajem prošle sezone u režiji Olje Lozica.
Zaključak govornika je bio da je roman kao anarhistička vrsta kad se promeće u dramu kao vrlo sapetu vrstu – uvijek doživljava neku vrst prisile, „nešto je u tom procesu duboko neprirodno“  i tu dakako može stradati i stil romana, kao specifičan otisak prsta autora, no s druge strane adaptacija je uvijek samo jedno čitanje i interpretacija i tako ju treba promatrati.

ZKM web vijesti_Citanje kazalista-2 ZKM web vijesti_Citanje kazalista-3ZKM web vijesti_Citanje kazalista-6 ZKM web vijesti_Citanje kazalista-7ZKM web vijesti_Citanje kazalista-8ZKM web vijesti_Citanje kazalista-9 ZKM web vijesti_Citanje kazalista-10