Vijesti

PREDSTAVA „IVANOV“ U IZVEDBI NARODNOG POZORIŠTA U BEOGRADU GOSTUJE U ZAGREBAČKOM KAZALIŠTU MLADIH

Objavljeno: 21.04.17.
PREDSTAVA „IVANOV“ U IZVEDBI NARODNOG POZORIŠTA U BEOGRADU GOSTUJE U ZAGREBAČKOM KAZALIŠTU MLADIH

Predstava „Ivanov“ u izvedbi Narodnog pozorišta u Beogradu, nastala po drami Antona Pavloviča Čehova i režiji Tatjane Mandić Rigonat, bit će izvedena u subotu, 6. svibnja u Zagrebačkom kazalištu mladih. Zašto je prva Čehovljeva izvedena drama (1887) i danas aktualna, u razgovoru za Politiku objašnjava redateljica Tatjana Mandić Rigonat: „U toj drami mladi Čehov stvara jedan od najkompleksnijih likova svjetske književnosti, lik idealista Ivanova, poštenog, obrazovanog čovjeka, koji se borio protiv vjetrenjača, koji je neumorno radio za desetoricu, koji je bio optimist, u budućnost gledao s povjerenjem (…), a onda se u njemu nešto polomilo, pukla je neka opruga u biću i našao se u situaciji da mu duša drhti od straha pred sutrašnjim danom, da ne razumije više ni sebe ni ljude oko sebe. U godinama kada bi trebao biološki prštati od života umoran je i dušom i tijelom. Ivanov za svoj problem krivnju ne traži u drugima, društvu, sredini u kojoj živi, nego u sebi i to je njegovo hiperpoštenje. Ali sredina i društvo su, naravno, prisutni i obezvređuju svaki idealizam, trud i poštenje. Živimo okruženi ljudima, u mreži smo ljudskih sudbina i odnosa. Samo, Čehov se ne bavi eksplicitnom kritikom društva. On prekida proročki propovijedni i moralistički glas u ruskoj književnosti. Za mene je on pisac egzistencijalnog očaja. Duhovitih, dubokih uvida u ona područja ljudske egzistencije koja se ne daju svesti na jednu ideju ili teoriju. Čehov je pjesnik beznađa. Beznađe je možda to raspoloženje koje je ponovo izbacilo Ivanova na svjetsku scenu.” O režiji ističe: „Sve se događa u prostoru konceptualno formuliranom kao ‚Muzej Ivanov’. To je muzej duše. A duša je danas muzejska kategorija. Arheološko-kazališna iskopina. Tko danas govori o duši? Tko se pita tko je, zašto živi, u čemu je smisao života? Ta pitanja protjerana su iz javnog diskursa.”