Prijava na newsletter
Zagrebačko kazalište mladih suvremeno je, ugledno kazalište koje ide ukorak s recentnim europskim tendencijama izvedbenih umjetnosti, prepoznato i priznato i izvan hrvatskih granica. Višesmjerne programske odrednice, iskusan i agilan ansambl, Učilište kao jezgra budućih profesionalaca i kazališno osviještene publike, otvorenost prema projektima neinstitucionalne scene te sklonost istraživanju i raznim žanrovskim prožimanjima čine ga posebnim i važnim čvorištem na hrvatskoj kazališnoj mapi. Umrežavanjem s brojnim međunarodnim organizacijama, podupiranjem gostovanja i sudjelovanjem u koprodukcijama, ZKM je etablirao svoju poziciju i u europskome kazališnom prostoru. U širem kulturnom kontekstu omogućuje uvjete za razvoj različitih umjetničkih praksa, potiče kreativnost i kulturno i duhovno bogaćenje, prepoznaje pozitivne društvene vrijednosti te utječe na njihov rast.
Na programskoj razini to se legitimira ustrajanjem na inscenaciji dramskih tekstova klasika prevrednovanih novim kazališnim paradigmama te tekstova suvremenih svjetskih dramatičara pored djela domaćih suvremenika koji progovaraju o konkretnoj problematici društvene zbilje, potom i realizacijom autorskih projekata koji se odmiču od dramskih predložaka te plesnih i drugih koncepata izvedbenih umjetnosti. Klasici univerzalnom i stoga uvijek aktualnom tematikom zaokupljaju pozornost dolazećih generacija, a dramsko pismo suvremenika raznolikih interesa i žarišta izabire se prema relevantnosti za lokalni, ali i širi društveni kontekst. ZKM angažirano propituje društvene i političke aktualnosti, prodor novog konzervativizma, ekstremističke pojave, obespravljenost građana. Rukopisi hrvatskih dramatičara s jedne strane kritiziraju hrvatsku svakodnevicu, političko i medijsko nasilje nad građanima, a s druge tu realnost pokušavaju ukinuti, iskušavajući dramske forme i oblikovanje posve bizarnih svjetova. Nadovezujući se na to, suvremena europska drama uprizorena na sceni ZKM-a radikalno zahvaća u društvenu zbilju, približavajući pojedinačne percepcije i predodžbe u kojima se zrcali. Suradnja s autorima koji istražuju nove scenske vokabulare, kao što su Rene Medvešek i Bobo Jelčić, zaštitni su znak ZKM-a te će se i ubuduće mlade autore poticati u pronalaženju netipičnih izvedbenih modela. Njegovanjem osebujnih autorskih pristupa ujedno se istražuju i potencijali individualnih glumačkih poetika. Ne manje važnu programsku sastavnicu čine i plesni projekti i projekti drukčijih disciplinarnih određenja nastali u suradnji s autorima i skupinama koje nemaju stalnu institucijsku i produkcijsku potporu.
Iako se pozornost javnosti više usmjerava predstavama za odrasle, ZKM ustraje i na radu i važnosti Učilišta te na uprizorenju predstava za djecu. Budući da je ZKM već i odrednicom u nazivu primarno upućen mladima, sadržaji za populaciju od 13 do 19 godina izazov su i obveza u sljedećoj fazi razvoja kazališta. Uz poticanje različitih redateljskih estetika i autorskih ostvarivanja članova ansambla te ostalih izvedbenih umjetnika koji ZKM vide kao mjesto suradnje, potom i uz jačanje uspostavljene umjetničke razmjene putem mreže gostovanja i koprodukcija s europskim i regionalnim kazalištima i nalaženje novih načina suradnje, kazalište mladih i za mlade potencijalno je pregnantan prostor inovacije. To se jednako odnosi na repertoarno širenje, na osmišljavanje novih izvedbenih oblika, suradnju s mladim umjetnicima, akademijama i drugim obrazovnim institucijama, modele razvoja publike. Zagrebačko kazalište mladih u stalnoj je potrazi za tekstovima koji su sadržajno i formom upućeni mladima, uvažavajući njihove ovovremene potrebe, također i još neafirmiranim autorima te poticanju projekata koji će povezati ansambl ZKM-a i akademije. Unapređivanje prakse suradnje s akademijama dramskih umjetnosti, i s obzirom na pružanje mogućnosti akademcima da u ZKM-u realiziraju svoje prve profesionalne radove i dožive stvarnu atmosferu kazališnog pogona i s obzirom na usavršavanje pedagoga, jedna je od ključnih smjernica ZKM-a.
Odgovornost prema skupini gledatelja koju se više ne može smatrati djecom, ali ni odraslima, ogromna je imamo li u vidu da se upravo ta dobna skupina nalazi u prijelomnoj fazi odrastanja te da ih se tada još može senzibilizirati za umjetnost. Međusobno se mogu razlikovati obrazovnom ili socijalnom situacijom, ali povezuju ih kulturno uvjetovani generacijski izbori. Pobuđivanje interesa za kazalište u mladih obuhvaćeno je programom To je moje kazalište s namjerom da se srednjoškolci upoznaju s radom u kazalištu tako da im se omogući gledanje proba ili praćenje procesa nastajanja predstave te razgovor s autorima i izvođačima. U sklopu toga osmišljeno je gostovanje umjetnika u školama, organiziranje tematskih radionica i predstavljanje ZKM-ovih predstava, kako dramskih tako i drugih izvedbenih oblika.
Drugi segment inoviranja kazališta za mlade odnosi se na programe Učilišta koji su jednim dijelom kreirani i za pripadnike manjinskih skupina, socijalno ugrožene i osobe s invaliditetom. Najuspješniji polaznici programa Učilišta dobivaju mogućnost sudjelovanja u profesionalnim predstavama, a najuspješnije produkcije uvrštavaju se u repertoar ZKM-a. Ne bi li adekvatno pratili uspon novih umjetničkih disciplina, u programe Učilišta doskora će se uključiti obrazovanje u osnovnim cirkuskim vještinama kao što su klaunerija, ekvilibristika, akrobatika. I projekt nedjeljnih matineja pokrenut 2006. dobit će novo ruho. Zagrebačko kazalište mladih promišlja se kao mjesto na kojem cijela obitelj sudjeluje u gledanju predstave i u radioničkom programu koji bi se nadovezivao na viđeno, bilo razgovorom bilo izradom rekvizita, kreiranjem plesnih sekvencija, uvježbavanjem manjih dramskih cjelina i slično.
Nova programska koncepcija ZKM razumijeva kao pluripotentno sjecište raznorodnih umjetničkih disciplina i načelno je dostupno svima koji će pridonijeti viziji naprednoga, suvremenog kazališta. Transdisciplinarnost za koju se ZKM zalaže podrazumijeva i diskurzivno širenje programskih smjernica na razgovore, rasprave, izlaganja, okrugle stolove koji promišljaju izvedbene prakse i teoriju, produkcijske modele, kulturne politike i kulturu općenito te uključivanje kritičara, teatrologa, kulturnih menadžera i drugih stručnjaka u rad kazališta. ZKM se ujedno otvara inkluzivnim praksama, uključenju osoba s invaliditetom u svoje programe, predviđa redovitije izvedbe predstava s prevođenjem na znakovni jezik i akustičnoj prilagodbi izvedaba za slijepe. Budući da ZKM želi biti kazalište dostupno svima, nastoji se potaknuti publiku s gradske periferije, približiti kazalište lokalnoj zajednici izborom tema koje bi voljela vidjeti na sceni ili načina na koji bi kao sudionici željeli raditi u kazalištu. Prijedlog repertoarnih naslova i programa nije definitivan, prilagodljiv društvenom trenutku, ZKM osluškuje bilo svih sudionika umjetničke razmjene, kako umjetnika tako i publike, nudeći viziju stalnoga kreativnog procesa.
