Pansion Eden

Schillingova režija u ZKM-u ujedno je njegova prva režija u Hrvatskoj. U Zagreb je došao s idejom scenarija i s glumcima ZKM-a gradio je autorski projekt, najprije dugo radnog naziva Furgon, a kad je predstava dovršena dobila je naslov PANSION EDEN.

 Schilling u ovoj predstavi gradi priču o snovima, strahovima i željama jedne obitelji koja pokušava preživjeti usred rata i kapitalističkih pravila, kad moraju učiniti i neke ružne stvari, a onda ih pokušavaju sakriti.  Zašto se predstava najprije radno zvala Furgon? S koautoricama, Juli Jakab i Evom Zabezsinszkij, Schilling dolazi u Zagreb s vrlo uznemirujućom pričom koji su ponijeli sa sobom od kuće, a koja je kad su bili u prvoj fazi osmišljavanja fabule ovoga komada, u Mađarskoj upravo doživjela svoj sudski epilog. Krijumčari ljudima otpočetka su znali da hladnjača nije prikladno vozilo za prijevoz živih bića i dogodila se tragedija. Osjećaju li se oni kojih se to tiče i u kojoj mjeri odgovornima? U središtu predstave Pansion Eden je jedna obitelj i kad njihove tajne počinju izlaziti na vidjelo, kad u obitelji moraju priznati što su učinili, isprepleću se laži, strahovi, želje, ali i zlouporaba moći, korupcija i religijska uvjerenja.

O Schillingovu teatru, umjetnosti i aktivizmu: 
 Árpád Schilling, kao nova nada europskog kazališta, na europskoj kazališnoj sceni javlja se krajem devedesetih.  Višestruko međunarodno nagrađivani autor definirao je svoju kazališnu grupu Krétakör kao „društveno angažirano kazalište“ kojem je osnovni zadatak „reagirati na vrijeme u kojem živi“. Schilling ističe kako „hrabrost jednog kazališta ovisi o hrabrosti ljudi koji ga rade“.  Postulati društvene angažiranosti svakog kazališnog projekta Krétaköra i njihov društveno angažirani rad, doveli su Árpáda Schillinga na listu potencijalnih prijetnji nacionalnoj sigurnosti Mađarske, a Krétakör kao nevladinu civilnu organizaciju pod istragu i financijsku blokadu kako bi se onemogućilo njihovo djelovanje.  Schilling nije smatrao svoje kazalište političkim i u svojim je predstavama izbjegavao izravno spominjati politiku, no s obzirom na teme kojima se bavio bio je svjestan da se politika ne može izbjeći. Kazalište „ovdje i sada“ u svim bi sustavima bilo promatrano kao subverzivni i potencijalno opasan element. Kazalište kakvom je posvećen  Árpád Schilling, u zemlji kakva je danas Mađarska, proglašeno je nepoželjnim elementom.  Kao kulturni, društveni i politički aktivist  Árpád Schilling svakom projektu pristupa promatrajući ga kao novi izazov, tražeći nove odgovore, nudeći glumcima i publici izvoran, duboko promišljen pogled na temu kojom se odlučio baviti, stoga i pitanja koja svaki njegov projekt postavlja „sada i ovdje“ mnogima vjerojatno neće biti ugodna. 

(izvadak iz portreta umjetničke beskompromisnosti Árpáda Schillinga koji je za ZKM pripremila kazališna kritičarka Lidija Zozoli).

 Biografija: Árpád Schilling
Schillingova režija u Zagrebačkom kazalištu mladih ujedno je njegova prva režija u Hrvatskoj. Zagrebačkoj je publici poznat po BLACKlandu, satiričkoj predstavi o stanju mađarskog društva nakon ulaska u EU, s kojom je gostovao 2007. na Festivalu svjetskog kazališta, dok je na Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci gostovao s predstavom Galeb, koja je i nagrađena za najbolju predstavu festivala te režiju. Schilling je 1995. utemeljio kazalište Krétakör u Budimpešti. Na poziv Gábora Zsámbékija od 1998. do 2000. režirao je u Kazalištu József Katona u Budimpešti. Osvojio je brojne međunarodne nagrade, a 2001. režirao je Valpurginu noć Venedikta Vasiljeviča Jerofejeva u Schaubühne u Berlinu, a 2002. postavio je Shakespeareova Rikarda Trećeg u Piccolo Teatru u Milanu. Od 2008. Schilling je restrukturirao svoj kreativni tim, prešavši iz repertoarnog sustava na projekte.

Premijera: 15. prosinca 2018.