PRVE KRITIKE PREDSTAVE EICHMANN U JERUZALEMU - ZKM | Zagrebačko kazalište mladih

Vijesti

PRVE KRITIKE PREDSTAVE EICHMANN U JERUZALEMU

Objavljeno: 25.03.19.
PRVE KRITIKE PREDSTAVE EICHMANN U JERUZALEMU

Predstava 'Eichmann u Jeruzalemu', autorski projekt Slovenca Jerneja Lorencija premijerno je postavljen 22.ožujka 2019. u Zagrebačkom kazalištu mladih.  Donosimo prve kritike.

Dragan Markovina o predstavi slovenskog redatelja Jerneja Lorencija u Telegramu:

Bio sam na premijeri Eichmanna u Jeruzalemu u ZKM-u; mislim da bi ovu hrabru predstavu svatko trebao pogledati.

 (...) ZKM se iznova potvrdio kao najrelevantnije mjesto promišljanja i otpora zabrinjavajućim društvenim trendovima. Ovo navodim iz razloga što je ‘Eichmann u Jeruzalemu’ hrabra i prekretnička predstava koja će, bez imalo sumnje, obilježiti aktualnu godinu i unaprijed tvrdim da bi njezino ignoriranje od strane onih koji odlučuju o nagradama hrvatskog glumišta prije svega bio čin ustaljene oportunističke prakse. Hoće li to tako biti, mi ne možemo znati, a nije ni pretjerano bitno. Ono što je puno bitnije je da predstava doista bude pogledana od šire javnosti, jer je naprosto nemoguće da itko može otići s nje, bez da mu se ureže duboko u misli i emocije. (...)  Predstava slovenskog redatelja Jerneja Lorencija, koji je očito jako dobro shvatio važnost propitivanja banalnosti zla i njegove prisutnosti u svakome čovjeku, o čemu je govorio u više najavnih intervjua, dolazi u momentu u kojem se praktično u čitavoj Europi propituju njeni antifašistički temelji, dok je istovremeno revizionistički odnos prema ovdašnjem povijesnom nasljeđu, posebno prema baštini ustaške države, dosegao svoj vrhunac. Mi dakle govorimo o jednoj ovakvoj predstavi u zemlji u kojoj trenutačno neki ne baš beznačajni ljudi, koji dolaze iz ne baš beznačajnih institucija, sasvim ozbiljno dovode u pitanje činjenicu da je u Jasenovcu postojao logor smrti i na sve moguće načine pokušavaju izjednačiti ustašku državu i antifašistički partizanski pokret, dok premijer, predsjednica i značajan dio društvenih elita iskazuju razumijevanje za ustaški pozdrav, nalazeći mu nekakve nove kontekste i omogućavajući da ostane u javnom prostoru. Kad se u takvom društvu radi predstava ‘Eichmann u Jeruzalemu’, ona sama po sebi emitira snažnu simboličku poruku. No, kad se predstava pogleda, shvatite da su vas redatelj i glumci otvoreno, a opet ne putem pamfleta suočili sa mrakom koji nam je prethodio i koji je opet tu, ponudivši nam kao jedini mogući odgovor na njega ljubav. Ovim istinski revolucionarnim postupkom predstava na gledatelje djeluje iscjeljujuće i razoružavajuće. Ma koliko da ste kao osoba zatvoreni i neskloni pokazivanju emocija, ‘Eichmann u Jeruzalemu’ će vam srušiti sve barijere. Upravo zahvaljujući svemu navedenom, publika jedva osjeti da predstava traje tri i po sata, iako je zapravo riječ o dvije predstave, jednoj koja se igra u prvom dijelu do pauze i drugoj koja dodatno podcrtava hrabrost čitave priče, budući da problematizira ustaško nasljeđe i kulturu sjećanja svih glumaca na sceni, a na koncu i nas kao društva. (...) U knjižici predstave Tvrtko Jakovina se retorički na jednom mjestu pita što bi činila Hrvatska da se danas održava suđenje nekom našem Eichmannu, svjestan naravno činjenice da odgovor na to već imamo. Sve smo to već odgledali uživo na suđenju Dinku Šakiću, jednom od zapovjednika jasenovačkog logora smrti, još prije 20 godina, kada je on istovremeno bio osuđeni ratni zločinac i heroj nogometnih stadiona na kojima su ultrasi mjesecima skandirali njegovo ime.

Cijeli tekst možete pročitati na: https://www.telegram.hr/kultura/bio-sam-na-premijeri-eichmanna-u-jeruzalemu-u-zkm-u-mislim-da-bi-ovu-hrabru-predstavu-svatko-trebao-pogledati/

 

Nina Ožegović, kazališna kritičarka, tportal

Društveno angažirani autorski projekt slovenskog redatelja Jerneja Lorencija 'Eichmann u Jeruzalemu', praizveden u petak u Zagrebačkom kazalištu mladih, više je od kazališne predstave: on je na javnu scenu Hrvatske donio sjećanja na pakao holokausta i poruku ljubavi, što je u današnjem miljeu relativiziranja ustaškog pozdrava i logora Jasenovac pitanje od prvorazrednog značaja. (...) U vrijeme, kad se u Hrvatskoj relativiziraju činjenice o logoru Jasenovac i ustaškom pozdravu, 'Eichmann u Jeruzalemu' nije samo iznimo angažirana predstava nego i društveno relevantni pokušaj da se kazališnim sredstvom ukaže na problem i zatim djeluje na ljude, atmosferu i zbilju u Hrvatskoj. Također, predstava ponovno afirmira ZKM kao jedno od najudarnijih kazališta u zemlji, a glumce tog kazališta kao umjetnike koji su spremni upustiti se u i najzahtjevnija kazališna istraživanja. (...) uz odličan glumački ansambl Zagrebačkog kazališta mladih, proizveli su kazališni i društveni događaj, koji bi se (možda) u ponešto kraćem izdanju i u popodnevnim satima trebao prikazivati srednjoškolcima (a i mnogim drugima) kao nezaobilazan, dodatni sat povijesti. (...) Izvanredni glumci ZKM-a Katarina Bistrović Darvaš, Dado Ćosić, Frane Maškoviću, Mija Melcher, Pjer Meničanin, Rakan Rushaidat, Lucija Šerbedžija i Vedran Živolić upustili su se u ovo vrlo zahtjevno i mučno kazališno istraživanje izvora zla i fenomena eichmannizma u današnjem svijetu s velikom posvećenošću i predanošću. Na taj težak glumački zadatak odgovorili su uvjerljivom i snažnom kolektivnom suigrom, no istodobno je svatko od glumaca izrazio svoju individualnu mentalnu i emocionalnu energiju, kreirajući slike za pamćenje. Oni su se s lakoćom kretali između gomile faktografskih podataka i njihovih osobnog doživljaja i emocija, iznosili vlastite priče i prisjećanja, brisali granice između dramskog i nedramskog, poigravali se s pozicijom glumca na sceni, unosili zbilju i dokumentarno na scenu, toliko spontano i uvjerljivo da se na trenutke činilo kao da glumci sami vode i usmjeravaju predstava, koja je potom zadobila vlastiti život. (...) Poseban aplauz zaslužuju Dado Ćosić svojom ispovijesti o njegovoj obitelji koja je završila u Jasenovcu i čiji potomci pate od vječnog osjećaja gladi, genijalni Rakan Rushaidat kao ustaški dužnosnik Artuković, Lucija Šerbedžija koja je evocirala uspomene na djeda Danila, otpjevavši i očevu pjesmu posvećenu djedu, te Pjer Meničan koji je izrazio komičarski talent. Lijepo, toplo i dirljivo.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje: 

https://www.tportal.hr/kultura/clanak/eichmann-u-jeruzalemu-pakao-holokausta-i-ispovijesti-glumaca-ovu-predstavu-cine-prvorazrednom-lektirom-foto-20190325

 

Gea Vlahović, kazališna kritičarka (Hina, tportal)

Prijekt Eichmann u Jeruzalemu je dokumentaristička teatarska rekonstrukcija arhitekture zla koja filigranski preciznom raščlambom autentičnih svjedočanstava procesa dehumanizacije i istrebljenja milijuna Židova razotkriva aktualnu desničarsku retoriku europskih društava kao istu onu koja je dovela do holokausta (...) Dijelovi sudskih iskaza svjedoka miješaju se s emotivno razornim autentičnim svjedočanstvima iz Lanzmannova devetosatnog filma 'Shoah', pri čemu oktet glumaca – Katarina Bistrović DarvašPjer MeničaninFrano MaškovićVedran ŽivolićLucija ŠerbedžijaRakan RushaidatDado Ćosić i Mia Melcher – iz(...vanredno uvjerljivo impersonira različite aktere ili scene. (...) Postavljeni su tik uz prvi red gledališta – obraćaju se izravno publici, koja je tu dio rasprave. Njihovo dosljedno inzistiranje na dokumentarnome pretvara predstavu u jezoviti podsjetnik na strahote koje je čovjek u stanju učiniti drugome čovjeku i pritom ne osjećati nikakvo kajanje. (...) Konstruirajući se izvana prema unutra, od velikih povijesnih događaja prema onima koji su obilježili život jednog ili nekolicine pojedinaca, 'Eichmann u Jeruzalemu' umjetnički je pokušaj racionalizacije, a onda i kontekstualizacije zla i njegovih posljedica koji se pretvara u strašno upozorenje svima nama danas: svi smo mi jednako krvavi ispod kože, i svi smo mi potencijalno 'meso' za neke Treblinke, Auschwitze i Jasenovce budućnosti.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje:

https://www.tportal.hr/kultura/clanak/eichmann-u-jeruzalemu-u-zkm-u-lucidni-podsjetnik-na-zlo-koje-je-u-nama-foto-20190323

 

Snježana Pavić, kazališna kritičarka i blogerica na Volim kazalište

(...) Predstava traje tri i pol sata, s pauzom to je skoro četiri sata, a da ni na trenutak nije dosadna, čitavo vrijeme jako vas zanima što će biti iduće.  Do pred sam kraj. Nisam izašla zadovoljna iz kazališta, nedostajao mi je kraj, katarza. Par dana kasnije to mi izgleda kao smiješno zanovijetanje kazališnog gledatelja koji želi katarzu kao iskupljenje od strahota kojima je prisustvovao ta tri i pol sata. Kao da se holokaust može jednom kazališnom katarzom isprati. Ne, nema iskupljenja, nema olakšanja. (...)  Redatelj i glumci ne analiziraju Eichmanna i ne kopaju po slavnom pojmu banalnosti zla, oni ga predočavaju. Jeste li koga ubili, pitaju preživjelog koji je trpao pristigle Židove u plinske komore. “Ne, nikoga”, iznenađeno odgovori. Vrhunac predstave je rekonstrukcija zagrebačkog suđenja Andriji Artukoviću sa izvanrednim Rakanom Rushaidatom u ulozi ostarjelog bivšeg ministra policije NDH kojeg su Sjedinjene Države izručile Jugoslaviji da mu sudi. Na premijeri je to imalo dodatnu težinu, s tadašnjim zagrebačkim tužiteljem Antom Nobilom u publici. Svi su glumci redom izvrsni, za nijansu se istaknula Mia Melcher. Glumica rođena te 1986. kad se sudilo ostarjelom Artukoviću, ističe svoju mladost i forsira ne-empatiju, naglašavajući da nema nikakve veze s čitavom pričom, čime produbljuje prostor u kojem zajednička kazališna igra djeluje. Svakoga se tiče, tko god od nas ovdje zagrebe po obiteljskom stablu naći će pokojeg logoraša, žrtve, krvnike i neobilježene grobove. Umjetnički, predstava djeluje kao da je nedovršena i da bi je još trebalo brusiti. Kao roh-bau, fale parketi, zavjese, madraci, stolice. Ono što ste dobili elementarno je i surovo. Sviđa mi se da ti ne bude prijatno, rekao bi Koja. Hvala vam, Zekaemovci, Lorenci i ekipa, digli ste iz prašine zgaženo dostojanstvo ovog grada, zbog vas ću lakše preživjeti Jasenovac i Bleiburg 2019.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje:

https://volimkazaliste.wordpress.com/2019/03/24/zemlja-je-okrugla-lektira-u-zekaemu-jernej-lorenci-eichmann-u-jeruzalemu/

 

Tomislav Čadež, kazališni kritičar, Jutarnji list

(…) Katarina Bistrović Darvaš, Dado Ćosić, Frano Mašković, Mia Melcher, Pjer Meničanin, Rakan Rushaidat, Lucija Šerbedžija i Vedran Živolić igraju dakle sami sebe, glumce koji rade na materijalu za predstavu o jednom od glavnih aktera holokausta. S tim da ih je kostimografkinja Belinda Radulović nenametljivo kamuflirala u tobože svakodnevnu odjeću. Redatelj im je zadao materijal koji moraju proraditi, a tečajem vremena otkrivamo da među tim materijalom jest glavni nezaboravan dokumentarni film iz 1985. “Shoah” francuskog redatelja Claudea Lanzmann. Traje 566 minuta, a glumci pred nama prepričavaju jezovite ulomke. Oni dakle reproduciraju reproducirano, a zlo se drugačije i ne može u teatru prikazati a da mu se ne daje previše prostora. Glumci potreseni tekstom koji izgovaraju, potresu i nas. Međutim, predstava eto nije o banalnosti zla, o Eichmannu, o običnim ljudima koji pristaju uza zlo, nego je ovo predstava o posljedicama takvoga zla. Što se dogodi kad zlo pobijedi. Taj nezamisliv u normalnosti užas se i ne može nego dakle prepričavati i tek simbolično prikazivati, kako je ovdje vješto i učinkovito učinjeno.  (…) Ne mogu a ne pozvati publiku na predstavu. Kad zlo prevlada, i u nas često izviruje, uvijek se dječji leševi gomilaju, i zlo se ne može relativizirati. Prvi će dio predstave zapamtiti za cijeli život, a ako su uporni, izdržat će i drugi. Glumci se zbilja trude, što se kaže, najviše u životu.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje:

https://www.jutarnji.hr/kultura/kazaliste/eichmann-u-jeruzalemu-premijerno-izveden-u-zkm-u-ovo-su-dvije-predstave-u-jednoj-istodobno-me-dirnula-i-naljutila/8642345/

 

Nataša Govedić, kazališna kritičarka, Novi list

Redatelj Jernej Lorenci napravio je predstavu s malim, ali odlično odabranim timom ZeKaeM-ovih glumaca (na prvom mjestu ističem posvećenost Pjera Meničanina i Dade Ćosića), koji odlaze veoma daleko u istraživanju osobnih povijesti i vlastite etičke pozicije unutar konteksta nekadašnjeg i sadašnjeg fašizma. (…) Lorencijeva predstava vrlo uspješno demonstrira koliko je glumac koji uči i istražuje kvalitetniji od glumca koji samo slijedi svoje »impulse«.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje:

http://novilist.hr/Kultura/Kazaliste/Predstava-Eichmann-u-Jeruzalemu-Uloga-zlocina-i-zlocin-uloge

 

ZKM web mobilna_ZKM Eichmann u Jeruzalemu-37

 

ZKM Eichmann u Jeruzalemu38

 

Prijava na newsletter