ZKM-ova kazališna sezona u 2021/2022 - ZKM | Zagrebačko kazalište mladih

Vijesti

ZKM-ova kazališna sezona u 2021/2022

Objavljeno: 02.09.21.
ZKM-ova kazališna sezona u 2021/2022

U sezoni 2021/2022. u ZKM-u možete pogledati:

u rujnu

18. rujna, Premijera Čarobnjaka iz Oza, u režiji Saše Broz
ZKM-ov Čarobnjak iz Oza u režiji Saše Broz, adaptaciji i dramaturgiji Nikoline Bogdanović na tragu je najboljih ZKM-ovih dječjih predstava koje pamte generacije starijih gledatelja, u što se oduševljena publika uvjerila već na pokaznoj srpanjskoj izvedbi. Za predstavu koju su s veseljem gledali i veliki i mali tražit će se ulaznica više.
Scenograf je Stefano Katunar, kostimografkinja Marita Ćopo, a glumce je rasplesala asistentica redateljice i koreografkinja Blaženka Kovač Carić. Glazbu i hit-songove potpisuju Toni Starešinić i Željka Veverec, a videomaterijale Lovro Mrđen. Oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek.
Glume: Dorothy / Petra Svrtan, Toto / Ivan Pašalić, Strašilo / Jasmin Telalović, Limenko / Mateo Videk, Lav / Sreten Mokrović, Čarobnjak iz Oza / Petar Leventić, Vještica Zapada / Anđela Ramljak, Vještica Istoka / Lucija Šerbedžija, Čarobnica Sjevera (Glinda) / Milica Manojlović, Strina Em / Dora Polić Vitez, Stric Henry / Danijel Ljuboja, Grupa G4 u ulogama Munchkina, spavača, Ozovih zaštitara, letećih majmuna, vukova, vrana i scenskih radnika: Grin / Kristijan Ugrina, Orla / Tina Orlandini, Kora /
Ugo Korani, Keš / Toma Medvešek.

u listopadu

22. listopada, Praizvedba Ja sam ona koja nisam Mate Matišića, u režiji Paola Magellija.
Paolo Magelli, jedan od najeminentnijih redatelja ovih prostora, nastavlja svoju dugovječnu, uzbudljivu i po svemu jednu od najvažnijih suradnji između jednog redatelja i jednog kazališta, inscenacijom nove trilogije Mate Matišića u kojoj su osnovne narativne linije, motivi, a onda i sama unutarnja kompozicija zastupljenih drama povezane sa ženskim likovima i njihovim sudbinama. Ovoga pisca na pozornicama uglavnom uprizoruju u realističnom ili čak naturalističkom izvedbenom prosedeu, međutim Magellijeva namjera, u suradnji s njegovom stalnom dramaturginjom Željkom Udovičić zapravo je suprotna i zbog toga izrazito uzbudljiva. Magelli i Udovičić Pleština unutar Matišićeva pisma svojim će postupkom tražiti procijepe u prostor podtekstualnog ili čak psihodramskog, čime će i osnovni prosede ove predstave biti izmaknut u unutarnje svjetove ženskih junakinja, u kojima će se jasno zrcaliti naša pomalo trusna i neizvjesna sadašnjost, uvijek prije svega spremna, a ovoga puta jedinstvenim ženskim iskustvom, na teško suočavanje s istinom vremena koju svi zajedno dijelimo i živimo. U sigurnom rukopisu Paola Magellija i njegova autorskog tima suradnja s Matišićem zasigurno će rezultirati uzbudljivom i provokativnom predstavom.
Glume (u tri jednočinke): HRVATSKA LOLITA: Anđela Ramljak, Maro Martinović, Barbara Prpić, Milivoj Beader, Doris Šarić Kukuljica, Hrvojka Begović, Filip Nola / PORNO FILM: Lucija Šerbedžija, Frano Mašković, Ugo Korani, Filip Nola / ŽENA DJEVOJČICA: Urša Raukar, Zoran Čubrilo, Dado Ćosić, Lucija Šerbedžija, Anđela Ramljak, Milivoj Beader, Katarina Bistrović Darvaš

u studenome – U društvu sablasti / radni naslov / autorski projekt Olje Lozice, u režiji Olje Lozice.
Dramaturg i skladatelj: Matko Botić
Kostimografkinja: Marta Žegura
Oblikovatelj svjetla: Aleksandar Čavlek

Glume: Petra Kovačić Pavlina, Petra Svrtan

u prosincu – Kamen, Marius von Mayenburg, u koprodukciji s Beogradskim dramskim pozorištem, u režiji mladog redatelja Patrika Lazića
Kamen je priča o nekoliko generacija različitih obitelji koje povezuje činjenica da sve žive u istoj kući – samo u različitim vremenima. Stanovnici kuće izmjenjuju se s političkim sustavima, a njihove se priče u drami isprepleću – od vremena njemačke nacionalsocijalističke države, kada je židovska obitelj bila prisiljena prodati kuću, preko razdoblja podjele države na Istočnu i Zapadnu Njemačku, do pada Berlinskog zida i vremena kasnog kapitalizma. Predstava otvara brojna moralna, etička, ali i pravna pitanja, kao i intimna pitanja (ne)mogućnosti likova da ostave prošlost za sobom. Odvažnim kronološkim skokovima i likovima koji su postavljeni ambivalentno, predstava istražuje i dalje žive prošle sukobe koji oblikuju i našu današnjicu.
Marius von Mayenburg, autor drame, veoma je važan njemački suvremeni tekstopisac, koji je već afirmiran na europskim pozornicama, a njegova drama Kamen ovime će prvi put biti predstavljena i hrvatskoj publici.
Redatelj: Patrik Lazić
Dramaturginja: Katarina Pejović
Scenografkinja: Vesna Popović
Kostimografkinja: Marta Žegura
Oblikovatelj svjetla: Aleksandar Čavlek
U predstavi sudjeluju tri ZKM-ova glumca, tri glumca BDP-a, među njima i glasovita Mirjana Karanović.
Glume: Mirjana Karanović, Dado Ćosić, Branka Katić, Iva Ilinčić, Doris Šarić Kukuljica, Mia Melcher.

u siječnju 2022.Halo, halo, ovdje radio Zagreb, u režiji Pavlice Bajsić Brazzoduro
Pavlica Bajsić, poznata po izvedbenim radiofonijskim predstavama, režirat će predstavu o Boženi Begović, redateljici, prevoditeljici i prvoj spikerici Radio Zagreba, zaslužnoj za osnivanje i razvoj Pionirskog kazališta, iz kojeg je nastao ZKM.
Autori teksta: Pavlica Bajsić Brazzoduro i Tomislav Zajec
Redateljica: Pavlica Bajsić Brazzoduro
Dramaturg: Tomislav Zajec
Scenograf: Stefano Katunar
Kostimografkinja: Marta Žegura
Autor glazbe: Kralj Čačka i Marko Marić
Glazbenik i oblikovatelj zvuka: Dino Brazzoduro
Oblikovatelj svjetla: Marino Frankola
Suradnik na scenskom pokretu: Srđan Sorić
Asistent režije i dramaturgije: Đorđe Kosić
Glume: Sreten Mokrović, Barbara Prpić, Rakan Rushaidat, Lucija Šerbedžija, Toma Medvešek
Halo, halo, ovdje radio Zagreb najpoznatije su riječi u radijskom eteru na hrvatskom jeziku. Svakog 15. svibnja one se uredno ponavljaju, jer tada se obilježava dan kada je 1926. s radom počeo Radio Zagreb. Rijetko tko znat će da snimka nije autentična, da je prve riječi izgovorio muškarac, direktor radija, a Božena Begović nekoliko je dekada poslije samo po sjećanju snimila njegove riječi te je posrijedi lažni dokument. A još manje će itko znati tko je zapravo bila Božena Begović, jedna od najsvestranijih i najslobodnijih stvarateljica s početka 20. stoljeća.
Božena, kći književnika Milana Begovića i dubrovačke pijanistice Paule Goršetić, djetinjstvo je provela u Splitu i Hamburgu, gimnaziju i Glumačku akademiju završila u Beču te uskoro na austrijskim pozornicama počela glumiti na njemačkom jeziku. Prvo u Dubrovnik, pa onda u Zagreb vraća se 1923. U početku nastupa kao glumica, potom kao spikerica tek pokrenutog radija. Jedina je spikerica, vodi i najavljuje čitav program: čita vijesti, reklame, tekstove u svim emisijama, glumi u dramskim igrama, tumači i Dezdemonu u Shakespeareovu Othellu, usto stavlja gramofonske ploče i najavljuje ih navijajući ručice gramofona, a kad zatreba proizvodi i zvučne efekte, piše najave i brojne uvode u emisije, a organizira i prvi doček Nove godine uz radio. No ona djeluje i kao prevoditeljica (prva je prevela Krležu na njemački) dramatičarka, pjesnikinja, organizatorica, tajnica i napokon, nakon Drugog svjetskog rata postaje direktorica, prvo Drame HNK-a, a nakon toga Pionirskog kazališta koje je djelovalo na mjestu današnjeg ZKM-a.
Suočena cijelog života s teškim materijalnim problemima i bijedom, mizoginijom u kazališnim krugovima, potplaćivanjem i potcjenjivanjem njezina autorskog i upravljačkog rada, te veoma vjerojatno društvenim odbacivanjem s obzirom na to da je dugo godina živjela sa ženom – Božena Begović ispisala je jedne od najvažnijih i najtužnijih stranica povijesti emancipacije na ovim prostorima.
Ovim projektom ZKM otvara vrata radiofonijskom teatru koji spajajući dvije prakse, kazališnu i radijsku, stvara novu kvalitetu izvedbene umjetnosti.

u veljači 2022. – u drugom dijelu kazališne sezone slijede Braća Karamazovi Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga, u režiji Olivera Frljića
Dramatizacija i adaptacija teksta: Oliver Frljić i Nina Gojić
Redatelj: Oliver Frljić
Dramaturginja: Nina Gojić
Scenograf: Igor Pauška
Glume: Dado Ćosić, Ugor Korani, Adrian Pezdirc, Jasmin Telalović, Mateo Videk, Milivoj Beader, Danijel Ljuboja, Ivan Pašalić, Katarina Bistrović Darvaš, Hrvojka Begović, Petra Svrtan, Milica Manojlović, Jerko Marčić, Rok Juričić, Linda Begonja

Potkraj kazališne sezone 2021/2022. u ZKM se vraća i redatelj Janusz Kica s projektom koji ćemo posebno najaviti poslije u sezoni. Svojom novom predstavom, Kica će kao redatelj kojega veže posebna i dugogodišnja suradnja s našim kazalištem, zasigurno iznova pokazati svoj osobit autorski rukopis koji izvrsno odgovara ZKM-ovu ansamblu.
Također u koprodukciji s HNK-om Ivana pl. Zajca u završnom dijelu sezone priprema se i predstava Ljubavni roman, adaptacija istoimena romana Ivane Sajko, koju će režirati sama autorica.

ZKM-ova međunarodna gostovanja u Gdanjsku, Vilniusu, Budimpešti, Beogradu, Ljubljani (rujan–prosinac 2021)
11. rujna – Pred Zagrebačkim kazalištem mladih otpočetka kazališne sezone 2021/2022. i važna su međunarodna kazališna gostovanja: ZKM-ov kazališni hit nastao prema istoimenu romanu književne zvijezde Kristiana Novaka Črna mati zemla, u režiji Dore Ruždjak Podolski i dramatizaciji Tomislava Zajeca, slovi za najnagrađivaniju predstavu u nekoliko sezona hrvatskog glumišta, a u rujnu gostuje u teatru Shakespeare u Gdanjsku. ZKM treći put gostuje u toj prestižnoj kazališnoj kući.

28. i 29. rujna – Eichmann u Jeruzalemu gostuje u rujnu na međunarodnom kazališnom festivalu Sirenos u Vilniusu, ujedno najvećem litavskom kazališnom događaju koji nastoji predstaviti provokativno, izazovno, suvremeno europsko kazalište. Projekt Eichmann u Jeruzalemu u režiji Jerneja Lorencija propituje banalnost zla i pitanja težine savjesti, ne prestajući oduševljavati ni međunarodne kazališne selektore.

8. listopadaPansion Eden, predstava o suvremenoj glembajevštini, u režiji renomirana mađarskog redatelja Árpáda Schillinga, koji je tekst i predstavu stvarao u Zagrebačkom kazalištu mladih uz doprinos improvizacija glumačkog ansambla, gostuje na međunarodnom Jesenskom festivalu u teatru UP Rendezvénytér u Budimpešti.

17. prosinca - I još jedna ZKM-ova predstava, Cement, Heinera Müllera, u režiji Sebastijana Horvata, kao jedna od najvećih ljubavnih priča svjetske dramske književnosti, gostuje u Beogradskom dramskom pozorištu u Beogradu.

18. prosinca - Eichmann u Jeruzalemu ima gostovanje i u Cankarjevu domu u Ljubljani.

Prijava na newsletter