POVRATAK PREDSTAVE ,,MLADEŽ BEZ BOGA” BORUTA ŠEPAROVIĆA
Obnova predstave Mladež bez Boga, pet godina nakon premijere u Zagrebačkom kazalištu mladih (veljača 2019)., dolazi u vrijeme kada su se mnoge od tendencija i problema koje predstava istražuje, dodatno produbile u stvarnom svijetu. Ova suvremena post-dramska interpretacija romana Ödöna von Horvátha, koja je također inspirirana djelima Franca Bifa Berardija, odražava današnju Europu suočenu s nihilizmom, socijalnim darvinizmom, bijelim kršćanskim identitetom i ekstremnom digitalnom generacijom.
Riječ je o autorskom projektu osnivača Montažstroja, Boruta Šeparovića, koji je u Mladeži bez Boga stvorio potresnu sliku mladosti izgubljene u tehnologiji i društvenom sistemu koji ne nudi nikakve odgovore, već svojom usredotočenošću na potpuno lažne vrijednosti u mladima budi otpor koji vodi u pokolj. Predstava nastala u koprodukciji ZKM-a i Montažstroja vraća se na repertoar kao i dalje nevjerojatno aktualna, društveno angažirana, provokativna pa i brutalna.
Mladež bez Boga na sceni je ZKM-a ponovo od 26. do 28.siječnja te tijekom veljače i ožujka, a ulaznice možete kupiti ovdje.
Predstava je od premijere naišla na odličan prijem publike i kritike. Izrazito izvedbeno zahtjevan komad, u promatraču nužno budi istinsku jezu nad mišlju da negdje u nekoj školi neki mladi čovjek pomišlja na masovni pokolj. U Šeparovićevoj režiji predstava preispituje raspad humanističke ideje zajednice, opsesiju samopromocijom i novom radikalizacijom, tematizira pitanja odgoja, obrazovanja i društvenog utjecaja fašizma na mlade, pružajući snažnu kontekstualnu važnost u trenutnom društvenom i političkom kontekstu.
Uoči ponovnog postavljanja na scenu redatelj Boris Šeparović smatra da Mladež bez Boga više nego ikad odražava stvarnost u kojoj živimo, služeći kao snažna kritika društvenih trendova i izazova s kojima se suočava suvremena mladež.
„Omogućuje publici da preispita svoje stavove i razumije dublje uzroke radikalizacije i nasilja u društvu. Digitalizacija i društvene mreže doprinijele su povećanju osjećaja otuđenosti i izolacije među mladima, često rezultirajući mentalnim oboljenjima kao što su depresija i anksioznost. Ovo odražava ključne teme predstave Mladež bez Boga, one o usamljenosti i otuđenju mladeži u modernom društvu, što reflektira pesimističnu stvarnost, potaknutu globalnim događajima i osobnim tragedijama“, tumači redatelj.
Boruta Šeparovića zamolili smo i za analizu događanja u ovih pet godina od kada predstava nije igrala. Je li predstava i dalje sredstvo za promišljanje o problemima našeg vremena?
„Nažalost, možemo naglasiti njenu kontinuiranu relevantnost. Kao da je danas rađena. Pandemija COVID-19 dodatno je pogoršala mentalno zdravlje mladih. Izolacija i ograničene socijalne interakcije tijekom pandemije pojačale su unutarnje borbe i društvene pritiske s kojima se suočavaju mladi likovi u predstavi. Porast vršnjačkog nasilja, depresije, uzrokovano promjenama u društvenim normama i utjecajem interneta, odražava surovost i agresiju koja se istražuje u predstavi. Ovo ukazuje na složene društvene dinamike i promjene u ponašanju mladih. Rast desnog populizma i politička polarizacija nalaze i dalje odjek u temama predstave koje se tiču fašizma i njegovog utjecaja na mlade“, kaže Šeparović.
Mladež bez Boga nastavlja biti relevantna u svjetlu političkih i društvenih promjena u Europi, koje potiču radikalizaciju i manipulaciju u društvu. Obnova predstave dolazi u trenutku kada su se u svijetu dogodili mnogi slični incidenti. Uočljiv je obrazac gdje su mladi počinitelji izvodili teške napade, često u obrazovnim ustanovama, a neki su bili inspirirani ranijim tragičnim događajima ili pokretima na internetu.
„Izbjeglička kriza i promjena stavova prema izbjeglicama i danas reflektiraju globalne krize i njihov utjecaj na nacionalni identitet i suverenitet. Ekonomski i društveni izazovi, poput integracije izbjeglica i ekonomskih problema, potenciraju rast nacionalizma i radikalizma, što se također istražuje u predstavi. Situacija s desničarskim političkim strankama poput AfD-a u Njemačkoj i sličnim strankama diljem Europe odražava političku polarizaciju, a ti izazovi s kojima se suočavaju liberalne demokracije su u srži predstave“, dajući nam ovu analizu, Šeparović podsjeća i na mučnu statistiku brutalnih pokolja koji su već u našem najbližem susjedstvu:
2018, Kerč, Rusija: Vladislav Rosljakov izveo je masovno ubojstvo u koledžu, inspiriran masakrom u Columbineu, ubivši 20 ljudi i ranivši više od 50, prije nego što je počinio samoubojstvo. Snimka nadzorne kamere prikazuje ga s oružjem i odjećom s natpisom “NENAVISTʹ̱” (“MRŽNJA”).
2019, Christchurch, Novi Zeland: Brenton Harrison Tarrant, inspiriran rasističkim i antiimigrantskim uvjerenjima, izveo je napad na džamije. U napadu je ubijeno 51 ljudi, a 49 je ranjeno. Napad je također povezan s rastom islamofobije, a smatra se najsmrtonosnijim masovnim ubojstvom u modernoj povijesti Novog Zelanda.
2019, Brześć Kujawski, Poljska: Bivši učenik škole, na psihijatrijskom liječenju, izveo je napad u školi. Ranio je dvije osobe, uključujući 11-godišnju djevojčicu i jednu ženu.
2021, Selevac, Srbija: Četrnaestogodišnja učenica napala je svoju nastavnicu matematike ozlijedivši je nožem.
2021, Slovenija: Dvadesetogodišnji mladić planirao je više ubojstava iz osvete, inspiriran američkim slučajevima.
2021, Kazan, Rusija: Ilnaz Galjaviev izveo je pucnjavu u školi, ubivši devet osoba. Ubio je devet učenika i nastavnika, te ranio još dvadeset troje u svojoj bivšoj školi.
2021, Perm, Rusija: Timur Bekmansurov izveo je masovnu pucnjavu na sveučilištu, rezultirajući sa šest smrtnih slučajeva. Napad je rezultirao smrću šest osoba i ranjavanjem 47 ljudi.
2022, Uljanovsk, Rusija: Ruslan Akhtyamov izveo je pucnjavu u vrtiću, ubivši tri osobe.
2022, Iževsk, Rusija: Artem Kazantsev izveo je masovno ubojstvo u školi, inspiriran Columbineom. Izvršio je masovno ubojstvo koje je rezultiralo smrću 17 osoba, uključujući 11 učenika u dobi od 7 do 15 godina, dvoje učitelja i dvoje odraslih. Dodatne 23 osobe su ranjene.
2023, Zagreb, Hrvatska: Mladić s mačetom ušao u gimnaziju, izazivajući uzbunu.
2023, Nashville, SAD: Audrey Elizabeth Hall, izvela je napad u školi, ubivši šestero ljudi, uključujući troje djece.
2023, Beograd, Srbija: Kosta K. izveo je masovno ubojstvo u školi. ubio je osmero djece i zaštitara, te ranio šestero učenika i nastavnicu.
2023, Brjansk, Rusija: Alina Afanaskina izvršila je napad u školi i potom počinila samoubojstvo. Dvije osobe su ubijene, uključujući Afanaskinu, a pet ih je ranjeno, od kojih su dvije u teškom stanju.
2023, Prag, Češka: David Kozak izveo je masovno ubojstvo na sveučilištu, inspiriran prethodnim napadima. usmrtivši 14 i ranivši 22 osobe, uključujući svoje vršnjake i kolege.
„Svi ovi događaji odražavaju ključne teme predstave, kao što su nasilje, radikalizacija mladih, utjecaj medija i digitalne kulture, te posljedice obrazovnog i socijalnog okruženja. Predstava koristi dekonstrukciju i dokumentaristički pristup kako bi istražila pitanja vezana za obrazovanje, tehnologiju i fašizam u neoliberalnom društvu, te postavlja ključno pitanje koje se tiče svih nas: Što da se radi kada se čini da se ništa ne može učiniti?“, zaključuje redatelj Borut Šeparović.
